Datum: 22.02.2019
Nedostaje nam program energetske obnove namijenjen ugroženim kućanstvima
Bi li država trebala 100% financirati obnovu najugroženijim kućanstvima, kako napreduje projekt REACH te što poduzimaju druge zemlje u borbi s energetskim siromaštvom - samo su neke od zanimljivosti koje smo doznali u razgovoru sa Slavicom Robić, voditeljicom projekta u Društvu za oblikovanje održivog razvoja (DOOR)
Razgovarala: Sanja Pakrac Kramarić

Procjenjuje se da je između 50 i 125 milijuna građana Europske unije energetski siromašno, a situacija je posebice zabrinjavajuća u zemljama Jugoistočne Europe, gdje pak više od 30% kućanstva ima problema s energetskim siromaštvom.
Upravo se projektom REACH želi osnažiti energetski siromašna kućanstva i potaknuti ih da štede energiju i promijene navike. Ovaj hvalevrijedan projekt, koji je sufinanciran kroz program 'Inteligentna energija za Europu', provodi Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) s partnerima: Focus – društvo za održivi razvoj iz Slovenije, Energetskom agencijom Plovdiv iz Bugarske te Makedonskim centrom za energetsku učinkovitost.
Više informacija o provedbi projekta REACH potražili smo od Slavice Robić, voditeljice projekta u Društvu za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).

Sisačko-moslavačka županija u fokusu

PRO Gradnja: Kako napreduje projekt REACH?
Slavica Robić: Projekt REACH, 'Smanji potrošnju energije i promijeni navike', provodimo od veljače 2014. godine te smo trenutno na polovici provedbe projekta. Od polovine travnja do kraja srpnja ove godine proveli smo prvi krug terenskih posjeta kućanstvima koja se suočavaju s poteškoćama u podmirivanju troškova za energiju. Kao pilot područje odabrali smo Sisačko-moslavačku županiju, a kućanstva smo odabrali temeljem preporuka jedinica lokalne samouprave, lokalnih centara za socijalnu skrb te udruga koje na terenu pomažu ugroženom stanovništvu. Također smo podijelili 400 prijavnica putem kojih su se zainteresirani građani mogli prijaviti za besplatni energetski pregled koji smo provodili u okviru tog prvog kruga terenskih posjeta. Trenutno smo u procesu analize prikupljenih podataka temeljem kojih ćemo dobiti uvid u stanje na terenu – s kojim se izazovima ta kućanstva susreću, kakvo je stanje zgrade u kojoj žive po pitanju energetske učinkovitosti te na koji način im se može pomoći.
Zanimljivo je spomenuti da na istom području provodimo i projekt Znanjem do toplog doma - u suradnji s Gradom Petrinjom i Udrugom mladih Novi svijet Luščani, koji je financiran putem Europskog socijalnog fonda. Ovaj projekt također se bavi primarno pitanjima energetskog siromaštva te nam je omogućena posjeta dodatnih 80 kućanstava u kojima smo osim osnovnog energetskog pregleda proveli i kratak sociološki upitnik s nadom da ćemo dobiti uvid u širu sliku energetskog siromaštva.
Po završetku obrade podataka prikupljenih kroz ova dva projekta, organizirat ćemo okrugli stol na kojem ćemo okupiti sve ključne dionike čije djelovanje je nužno za suzbijanje ovog problema.
U studenom krećemo u drugi krug terenskih posjeta prilikom kojih će u kućanstvima biti provedene jednostavne mjere energetske učinkovitosti. U drugom krugu posjeta očekujemo posjetiti istih 380 kućanstava koja su sudjelovala u prvom krugu posjeta.

PRO Gradnja: Što konkretno podrazumijeva pojam 'energetsko siromaštvo'?
Slavica Robić: Jednostavno gledano, energetsko siromaštvo podrazumijeva nemogućnost kućanstva da osigura sredstva za pokrivanje troškova energije koja je potrebna za osiguravanje adekvatnih uvjeta stanovanja – primjerena temperatura i vlaga u svim prostorijama i osnovni električni uređaji, uz adekvatnu rasvjetu. Ne postoji jedinstvena definicija energetskog siromaštva te su od strane EU-a državama članicama dane preporuke da osmisle vlastite mehanizme za zaštitu ugroženih kupaca energetski siromašnih kućanstava. Zna se da je siromaštvo podskup energetskog siromaštva, no problem je u preciznom definiranju skupa kućanstava koja izlaze iz skupa socijalno ugroženih, ali suočavaju se s problemima u podmirivanu troškova za energiju i žive u neadekvatnim uvjetima. Postoji niz parametara koji se koriste kod utvrđivanja tog šireg skupa ljudi, te upravo na tom području značajan doprinos očekujemo kroz rezultate naših dvaju projekata.

Velika Britanija kao uzor

PRO Gradnja: Što poduzimaju druge zemlje u borbi s energetskim siromaštvom i tko nam može biti uzor?
Slavica Robić: Velika Britanija prednjači u mjerama za zaštitu ugroženih kupaca već dugi niz godina. Kroz godine proveli su cijeli niz mjera za suzbijanje energetskog siromaštva, od financijske pomoći socijalno ugroženim i starijim osobama tijekom zimskih mjeseci, do šire sheme pomoći 'Zelena pogodba' kroz koju se provedbom mjera energetske učinkovitosti pomaže energetski siromašnima. S obzirom na to da se postavlja pitanje isplativosti, dijelom sheme osigurano je da se mjere plaćaju kroz ostvarene uštede na računima. U shemu su također uključeni opskrbljivači energije, kao obveznici provedbe mjera u ugroženim kućanstvima.

PRO Gradnja: Što mislite o novoj mjeri u RH, o naknadi od 200 kuna za struju za energetski siromašna kućanstva?
Slavica Robić: Uvođenje naknade za ugrožene kupce energije i povezane izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi zasigurno predstavljaju značajan iskorak prema stvaranju primjerenog okvira za zaštitu ugroženih kupaca u Hrvatskoj. Ne smatram da je riječ o optimalnoj mjeri jer se ovime neće riješiti loši stambeni uvjeti, a sredstva potrebna za osiguravanje bit će osigurana povećavanjem cijena energije kod svih kupaca. Kod prelijevanja troškova na sve kupce uvijek je upitno kako će se to odraziti na dio građana koji su blizu granice siromaštva, hoće li ih prebaciti 'ispod crte'. Unatoč tome, smatram pozitivnim da se aktivno radi na pronalaženju rješenja i zasigurno je da će ova pomoć znatnom broju ljudi barem malo olakšati situaciju.
Smatram da dugoročno treba razmotriti mogućnosti ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti te fokus staviti na osiguravanje sredstava i mehanizama za provedbu takvih mjera. Energetska učinkovitost je jedina mjera koja istovremeno smanjuje siromaštvo, poboljšava uvjete stanovanja i doprinosi borbi protiv klimatskih promjena. Mjere poput naknade od 200 kuna, zasigurno pomažu ugroženim kućanstvima da podmire račune za energiju, no ta kućanstva i dalje ostaju u neizoliranim kućama, s prozorima i vratima kroz koje puše, vlagom, plijesni i smanjenim životnim prostorom u zimskim mjesecima.

Program obnove i za ugrožena kućanstva

PRO Gradnja: Jeste li zadovoljni energetskom obnovom u Hrvatskoj ili bi trebalo nešto promijeniti u programu?
Slavica Robić: Energetska obnova u Hrvatskoj je uzela pozitivan zamah te je primjetno da je unazad par godina velik broj javnih zgrada obnovljen ili u postupku obnove. Programima FZOEU su također obuhvaćeni i građani, a činjenica kojom se brzinom koriste raspoloživa sredstva govori da su do sada osmišljeni programi uspješni i dobro ciljani. Ono što nedostaje jest program koji bi bio namijenjen ugroženim kućanstvima. Takve obitelji uglavnom niti imaju kapacitete za izradu prijave na natječaje Fonda ili jedinice lokalne samouprave, niti imaju sredstva za pokrivanje razlike - čak ni u slučajevima kad Fond osigurava 80% potrebnih sredstava. Trebalo bi razraditi kriterije i osmisliti program kojim bi se obnova proširila u tome smjeru.

PRO Gradnja: Bi li država trebala 100% financirati obnovu najugroženijim kućanstvima na području cijele Hrvatske?
Slavica Robić: Ovo pitanje upravo se veže na komentar u prethodnom pitanju – potrebno je razraditi kriterije po kojima bi se odabirali kandidati za obnovu u takvim uvjetima, te je potrebno razraditi mehanizme za provedbu takvih mjera. Što nije trivijalno. Podaci o stanju zgrada najugroženijih kućanstava su slabo dostupni, lokalni uredi za socijalnu skrb su preopterećeni, a udruge koje se bave tim kućanstvima raspolažu disperziranim podacima. Baš iz tog razloga nužno je tražiti rješenje kojim bi se osiguralo dugoročno rješenje koje će smanjiti, i naposljetku iskorijeniti, energetsko siromaštvo u Hrvatskoj.

Slovensko iskustvo

PRO Gradnja: Jedan o partnera u ovom projektu je i Slovenija. Kako napreduje energetska obnova u Sloveniji i što nude najosjetljivijim skupinama stanovništva?
Slavica Robić: Naši slovenski partneri imaju duže iskustvo u provedbi mjera ciljanih na zaštitu ugroženih kupaca energije koje su počeli provedbom projekta ACHIEVE iz kojega je kasnije proizašao REACH. Temeljem rezultata projekta ACHIEVE, kroz koji su također provodili energetske preglede u kućanstvima i implementirali jednostavne mjere energetske učinkovitosti zajedno sa savjetovanjem ukućana, uspjeli su utjecati na nacionalan okvir. Kao jedan od bitnih rezultata je pokretanje nacionalnog pilota provedbe besplatnih energetskih pregleda i savjeta za kućanstva koja su primatelji socijalne pomoći. Projekt podržavaju tri ministarstva te njihov eko fond. Slovensko iskustvo pokazuje da prosječno kućanstvo provedbom jednostavnih mjera energetske učinkovitosti u vrijednosti do 40 eura, može uštedjeti oko 100 eura godišnje. Jednostavne mjere ovdje podrazumijevaju štedne žarulje, ljepljive trake za prozore, perlatore za pipe, učinkovite glave za tuš, reflektivne folije za iza radijatora i slično.
Više informacija o projektu REACH, kao i koristan vodič 'Znanjem do ugodnijeg stanovanja – Kako smanjiti potrošnju energije u kućanstvu?' potražite na http://reach-energy.eu/hr

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Oglasi

  • Najnovije
  • Popularno
  • 0 Međunarodno udruženje za ceste nagradilo je hrvatski…
  • 0 Četiri inženjerske komore od Ministarstva graditeljstva i…
  • 0 Od 10. do 12. prosinca ove godine…
  • 0 Hrvatska komora arhitekata (HKA) najoštrije se protivi…
  • 0 Petrokov predstavio visokokvalitetne i inovativne proizvode u…
  • 0 Keramičke ploče za atraktivnu fasadu Atlant centra…
  • 0 Pn: Uz standardnu ponudu limova koji su…
  • 0 Ugradnjom dizala znatno poboljšavate kvalitetu života u…
  • 0 Hrvatski proizvođač toplinsko-fasadnih sustava Lasselsberger-Knauf nedavno je…