Datum: 18.10.2018
Sven Müller: 'Sufinanciranje troškova za grijanje nema toliko smisla koliko bi imala kvalitetna obnova'
'Želimo i znamo da možemo poticanje energetske učinkovitosti upotrijebiti kao efikasan mehanizam borbe protiv energetskog siromaštva', istaknuo je Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u razgovoru za PRO Gradnju
O provedbi energetske obnove zgrada i obiteljskih kuća nedavno smo popričali s prvim čovjekom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Svenom Müllerom. Ostaju li u 2016. isti omjeri sufinanciranja obnove, planira li Fond ove godine uvesti posebno (su)finaciranje energetske obnove za najugroženije obitelji, hoće li biti produljen rok za ugradnju razdjelnika i što će biti s onim zgradama i obiteljskim kućama koje ne stignu biti obnovljene u zadanom roku – samo su neka od pitanja koja smo postavili direktoru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Sredstva odobravali svima s kvalitetnim projektima

PRO Gradnja: Jeste li zadovoljni s odazivom upravitelja na prošlogodišnji natječaj za obnovu zgrada?
Sven Müller: Zadovoljan sam sa svim našim programima u prošloj godini, a osobito onima koji se tiču energetske obnove. Našim sufinanciranjem smo zaista mnogim obiteljima omogućili manje troškove i kvalitetniji životni prostor, a uz to smo dali značajan zamah građevinskom sektoru. Ono što je također ohrabrujuće je interes građana, odnosno njihova svijest o svim koristima energetske učinkovitosti. Prošle godine smo osigurali sufinanciranje obnove za 284 zgrade kojima upravljaju 54 upravitelja diljem Hrvatske. Bit će ih i više, jer ih se još 300-tinjak prijavilo na natječaj za sufinanciranje obnove iz rujna, a te rezultate tek očekujemo. Za usporedbu, u 2014. su to bile tek 82 zgrade i 22 upravitelja, od kojih je većina bila u Rijeci.
Ono što svakako nastojimo je uspostaviti što kvalitetniju suradnju s upraviteljima zgrada, potaknuti ih da se angažiraju na svom području, odnosno motiviraju predstavnike stanara da razmisle o energetskoj obnovi svojih zgrada.

PRO Gradnja: Koliko je novca osigurano za obnovu zgrada, a koliko za obnovu obiteljskih kuća u 2016.?
Sven Müller: S programima obnove nastavljamo u 2016. godini, međutim u ovom trenutku još ne možemo govoriti o točnim iznosima. Naime, tek nas očekuje konsolidacija našeg financijskog plana s državnim proračunom, a tek kad on bude usvojen i kad se uskladimo s nadležnim ministarstvima, idemo u realizaciju programa za ovu godinu. S druge strane, ono što već sada mogu reći je kako se ni u protekle dvije godine nismo slijepo držali planiranih iznosa. Zgradama smo osigurali više od 220 milijuna kuna, kućama još pola milijarde, dvostruko više no što smo planirali. To je zato jer smo u 2015. uspjeli osigurati neplanirane dodatne prihode od trgovanja emisijama CO2 na EU burzi. Naš cilj je obnova određenog fonda zgrada čije energetske karakteristike su daleko ispod europskog nivoa i zato smo sredstva odobravali svima koji su nam došli s kvalitetnim projektima. Hrvatska ima jasno zacrtane ciljeve energetske učinkovitosti, odnosno smanjenja potrošnje energije, a neke od njih već smo i premašili. Međutim, smatram kako uvijek možemo i trebamo bolje. Prošle smo godine ljestvicu postavili dosta visoko i naravno da takav tempo nećemo moći držati stalno, ali tu su i europska sredstva koja želimo aktivnije povlačiti, prije svega zbog građana kojima ti poticaji doista znače puno, osobito sada u vrijeme gospodarske krize kada je svaka kuna važna.

EU zagovara niže i uravnotežene poticaje

PRO Gradnja: Ostaje li i ove godine sufinanciranje energetske obnove u istim omjerima: 40 – 60 – 80 posto?
Sven Müller: S obzirom na budžete i ove ćemo uvjete prilagoditi. Nije isključeno da se ove godine razina sufinanciranja osigura svima podjednako. Ali, to ćemo još analizirati. Naime, veliki dio odobrenih sredstava za obnovu kuća odobrili smo upravo za kuće na područjima posebne državne skrbi, koja imaju pravo na 80% sufinanciranja. I to je pozitivna diskriminacija jer na taj način potičemo i tamošnje lokalne obrte i na neki način ohrabrujemo građane da grade svoje živote u tim sredinama, a ne nužno u velikim regionalnim centrima. Međutim, kad su sredstva limitirana, bolje je omogućiti određenu razinu poticaja većem broju građana, jer će u konačnici biti veće i energetske uštede. Takve niže i uravnotežene poticaje uvjetuje i zagovara politika Europske Unije.

Rijeka prva po broju obnovljenih zgrada, Zadar - najgori

PRO Gradnja: Prednjači li i dalje Rijeka po broju obnovljenih zgrada?
Sven Müller: Od 284 zgrade kojima smo ove godine odobrili sredstva, 77 ih je u Rijeci, 37 u Splitu, a 24 u Zagrebu. Rijeka se uvijek ističe po broju i općenito u projektima energetske učinkovitosti, ali mi je drago da se u prošloj godini probudila i Splitsko-dalmatinska županija.

PRO Gradnja: Koji dio RH je najzaostaliji po tom pitanju? Kanite li u tom području povisiti stopu sufinanciranja?
Sven Müller: Trenutno je najlošiji grad Zadar, koji nema nijednu odobrenu zgradu za sufinanciranje obnove. Žao mi je jer znam da interes postoji, u što smo se uvjerili razgovarajući s građanima na našim radionicama i tribinama u Zadru. Nadam se kako će svoj interes u tome da se aktivnije pozabave ovom tematikom pronaći i zadarski upravitelji zgrada. Nije nam u planu povisiti stopu financiranja samo zbog neaktivnosti pojedinih dijelova Hrvatske. Naše stope sufinanciranja smo i do sad temeljili ne na osobnoj procjeni već isključivo na zakonskom okviru, koji i u poreznoj politici prepoznaje područja kojima je potreban dodatan poticaj. Zadar nikako nije jedan od takvih područja.

(Su)finaciranje energetske obnove za najugroženije obitelji

PRO Gradnja: Planirate li ove godine uvesti posebno (su)finaciranje energetske obnove za najugroženije obitelji kao što je to predložio DOOR?
Sven Müller: To je program koji mi je osobno važan i volio bih da zaživi u praksi. U tom smislu računam na dobru suradnju s Ministarstvom socijalne politike i mladih i novom ministricom Bernardicom Juretić. Vjerujem da ćemo zajedno moći pronaći način kako građanima kojima je to najpotrebnije pružiti priliku za topao, zdraviji dom. Sufinanciranje troškova za grijanje samo po sebi nema toliko smisla koliko bi imala kvalitetna obnova, kako bi ti troškovi bili značajno manji. Želimo i znamo da možemo poticanje energetske učinkovitosti upotrijebiti kao efikasan mehanizam borbe protiv energetskog siromaštva.

Najuspješniji upravitelj i opet - Rijeka stan

PRO Gradnja: Koji su najuspješniji upravitelji 2015. u RH, a koji na području Zagreba?
Sven Müller: Ako govorimo o upraviteljima koji imaju najveći broj zgrada odobrenih za sufinanciranje, tu se svakako ističe Rijeka stan s više od 30 zgrada. Međutim, treba pohvaliti i Rumat, Labin stan, Tehnoplast, Stanoupravu te Gradsko gospodarstvo koji imaju po više od 20 zgrada. Na području Zagreba su to Fugger, Monel, Lind grad i BMD.

PRO Gradnja: Imate li povratnih informacija od ljudi iz obnovljenih zgrada – jesu li im uistinu niži računi, imaju li problema s pojavom gljivica itd...
Sven Müller: Negativnih iskustava doista nemamo, zahtjevima u javnom pozivu smo nastojali osigurati sve što možemo kako bi građani dobili kvalitetne radove na obnovi i kako se ne bi događalo da nešto jači vjetar odnese fasadu, kao što se dogodilo zgradi u Rijeci. Osim garancije za radove, zahtijevali smo i stručni nadzor i do sada su sve obnovljene zgrade postigle planirane uštede, pa čak i veće od planiranih. Svugdje spominjemo primjer zgrade Kolarove Breze u Zagrebu, koja je ostvarila nevjerojatnih 79% ušteda – uglavnom zato jer je riječ o zaista lošoj početnoj situaciji. Suvlasnici su povećali pričuvu za gotovo 5 kuna po kvadratu, ali im je ušteda na energentima već sad veća od toga i uz otplatu kredita oni već štede kunu po kvadratu mjesečno. Kad otplate kredit, ta ušteda će biti i još drastičnija – oko 5 kuna po kvadratu. Imamo i primjer drugih zgrada, poput Labinske zgrade na adresi Prilaz Kršin 5, koja je iz C energetskog razreda prešla u B i danas štedi 40% energije za grijanje. Sva iskustva su doista pozitivna kad je riječ o energetskim obnovama. Ono gdje građani znaju biti nezadovoljni su eventualno projekti ugradnje individualnih mjerila potrošnje energije, ali i to uglavnom zbog loše informiranosti.

Uz ugradnju razdjelnika potrebno barem balansiranje sustava

PRO Gradnja: Uvođenje razdjelnika prije provedbe energetske obnove zgrada rezultiralo je nezadovoljstvom mnogih stanovnika višestambenih zgrada. Također, pitanje je hoće li sve zgrade uopće i stići do kraja 2016. uvesti razdjelnike. Može li se što promijeniti po tom pitanju – produljiti rok ugradnje razdjelnika ili čak omogućiti stanarima da ipak prije obnove zgrade, a tek potom uvedu razdjelnike?
Sven Müller: Fond se bavi isključivo sufinanciranjem projekata i provedbeno smo tijelo programa i planova Vlade te nadležnih ministarstava. Uvođenje individualnih mjerila, jer ne zaboravimo da uz razdjelnike postoji opcija i ugradnje kalorimetara, gdje je to moguće, propisano je zakonom za čiju provedbu je nadležno Ministarstvo gospodarstva. Rokovi su jasni i ne bih rekao da postoji mogućnost odgode ugradnje. Međutim, važno je razjasniti o čemu točno pričamo. Razdjelnici i kalorimetri samo služe za mjerenje potrošnje, a uštedjeti mogu samo regulacijom topline i povećanjem učinkovitosti zgrade, odnosno obnovom.
Ugradnja razdjelnika u RH je zakonska obveza i s razlogom. Zamislite situaciju u kojoj biste za grijanje ili struju plaćali račune prema broju ukućana, a ne potrošnji. Dakle, važno je znati koliko trošimo, a kad znamo koliko i na što trošimo, možemo planirati i konkretne mjere uštede ili obnove, regulirati, a ne smanjiti temperaturu otvaranjem prozora. Naravno, tu postoje i određeni gubitci sustava na koje također treba računati, a koji su još jedan od argumenata za provedbu obnove. Riječ je o sustavima koji su stari, neefikasni i zbog toga imaju velike gubitke energije. Svakako smatram kako je uz ugradnju razdjelnika apsolutno potrebno barem balansiranje sustava.

PRO Gradnja: Koje su najčešće pogreške zbog kojih neke višestambene zgrade i obiteljske kuće ne prođu na natječaju za sufinanciranje obnove?
Sven Müller: Uvijek se vrtimo oko istih grešaka, u svakom našem programu, a to je – nepotpuna dokumentacija. Postoji razlog zašto tražimo određene dokumente i s vremenom radimo na tome da broj tih dokumenata bude doista minimalan. Ali neke uvjete trebamo poštivati i građani trebaju u tom smislu biti malo discipliraniji. Tu smo na telefonima i na e-mailu svakodnevno za sva njihova pitanja – bolje provjeriti kada nisu sigurni, prije nego što nam pošalju prijavu.

Obnova kuća polučila spektakularne rezultate

PRO Gradnja: Kako napreduje obnova obiteljskih kuća, a kako javnih i komercijalnih zgrada? Koče li neuređene zemljišne knjige obnovu kuća i javnih zgrada?
Sven Müller: Obnova kuća je ove godine polučila, rekao bih, spektakularne rezultate. Imali smo oko 12.300 prijava i odobrili sufinanciranje obnove oko 9.300 kuća, za što smo osigurali 500 milijuna kuna poticaja. Čak 30% tih projekata, odnosno oko 3.100 kuća je već i završeno i ukupno im je isplaćeno 130 milijuna kuna. Imali smo značajne izmjene u programu i vidimo da su one donijele pozitivan pomak. U Nacionalnom planu energetske učinkovitosti plan je bio do 2020. obnoviti oko 2.000 kuća godišnje, znači ukupno oko 14.000 kuća. Sa 3.000 kuća u 2014. i 9.300 kuća u ovoj godini, mi smo već sad blizu tom cilju. I siguran sam da ćemo ga i premašiti. Naravno, neuređene zemljišne knjige su značajan kamen spoticanja i nadam se kako će se i na tom području u dogledno vrijeme uvesti reda.
Kod komercijalnih zgrada je slična situacija, ove smo godine odobrili sufinanciranje u iznosu 121 milijun kuna za 205 nestambenih zgrada, a poseban program sufinanciranja se odnosi na ustanove za odgoj i obrazovanje koje se prijavljuju direktno za EU sufinanciranje.

PRO Gradnja: Što će biti s onim zgradama i obiteljskim kućama koje ne stignu biti obnovljene u zadanom roku, a prošle su na natječaju za sufinanciranje?
Sven Müller: Takve zgrade nakon određenog roka nažalost gube pravo na sufinanciranje. Fond ima budžet kojim raspolaže i ako ga osiguramo za jedan projekt, moramo imati određeni rok na koji taj novac 'čuvamo' baš za tu namjenu. Naravno, ako nastupe neki opravdani razlozi, viša sila, takve pojedinačne slučajeve ćemo razmotriti te po mogućnosti s njima sklopiti i dodatak ugovora kojim se taj rok produžuje, ali je važno da imamo sigurnost da će se projekt doista realizirati.

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

  • Najnovije
  • Popularno
  • 0 U tijeku su izbori za Skupštinu i…
  • 0 Kombinacija više izvora energije iz obnovljivih izvora…
  • 0 Ove pločice u pravilu imaju nisku upojnost,…
  • 0 Najnoviji proizvodi u ponudi tvrtke IVETA su…
  • 0 Pn: Podna grijanja su zbog svoje ekonomične…
  • 0 Petrokov predstavio visokokvalitetne i inovativne proizvode u…
  • 0 Keramičke ploče za atraktivnu fasadu Atlant centra…
  • 0 Pn: Uz standardnu ponudu limova koji su…
  • 0 Ugradnjom dizala znatno poboljšavate kvalitetu života u…
  • 0 Hrvatski proizvođač toplinsko-fasadnih sustava Lasselsberger-Knauf nedavno je…