Datum: 18.10.2018
ZVONIMIR SEVER, PREDSJEDNIK HRVATSKE KOMORE INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA: 'DA SU NAS VLADAJUĆI POSLUŠALI, POVLAČILI BI NOVAC IZ FONDOVA KAO IZ BANKOMATA'

U tijeku su izbori za Skupštinu i predsjednika Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HKIG). Stoga smo posjetili dipl.ing.građ. Zvonimira Severa, sadašnjeg predsjednika HKIG, da saznamo u kojem je stanju hrvatski građevinski sektor te da se prisjetimo što je sve učinjeno unatrag devet godina otkako Komora samostalno djeluje

Tek da se nakratko podsjetimo, HKIG je pravna sljedbenica Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, a samostalno djeluje od 22. svibnja 2009. godine. Na čelu Komore, od početka njezinog samostalnog djelovanja, je Zvonimir Sever, dipl.ing.građ., čovjek kojeg krasi bogato radno i životno iskustvo.

Budući da pomno pratimo rad Komore u zadnjih devet godina, moramo priznati da je vrlo vješto kormilario Komorom, osobito tijekom krize koja je najteže pogodila upravo građevinski sektor.

U razgovoru za PRO Gradnju Zvonimir Sever otkrio nam je koje su akcije sve pokrenuli unatrag devet godina i na što se najčešće žale članovi Komore.

 

PRO Gradnja: Hoćete li se ponovo kandidirati za mjesto predsjednika HKIG?

Zvonimir Sever: Ne, neću se kandidirati. Devet godina sam na čelu Komore i još prije toga šest godina na čelu razreda inženjera građevinarstva u staroj jedinstvenoj Komori. Bilo bi dobro da netko mlađi dođe na moje mjesto.

No, ukoliko ne bude drugog izbora možda se ponovno, na kraće vrijeme,   prihvatim te dužnosti, ali pod uvjetom da se za to vrijeme provede reorganizacija Komore.

Danas Komora ima oko 6,5 tisuća članova i zahtijeva pun profesionalni angažman predsjednika Komore. Danas tu dužnost nije moguće obavljati volonterski kao što sam to ja radio u vrijeme kada je Komora imala duplo manje članova. Prije podne radite svoj posao, a u poslijepodnevnim satima ste na predsjedničkim dužnostima Komore. Znači da predsjednik u današnjim uvjetima mora biti profesionalac. Međutim, ako se pak odrekne svoje profesionalne karijere i na četiri godine i profesionalno obavlja posao predsjednika Komore, gubi ovlaštenje i gore doticaj s poslovnim okruženjem. A vjerujte mi, niti jedan profesionalac to ne želi.

Stoga sam predložio da se Komora reorganizira na način da se imenuje poslovni direktor koji bi vodio poslovanje Komore na koga bi se prenio dio ovlasti koje danas ima predsjednik Komore.

Predsjednika bi birala Skupština i on bi vodio politiku Komore, predstavljao Komoru te predsjedao Upravnim odborom. U tom slučaju predsjednik bi mogao obavljati tu dužnost volonterski uz svoj redoviti posao u struci. Na taj način bi mogli imati ugledne stručnjake na toj poziciji, koji ne bi izgubili ovlaštenje te bi se mogli i dalje baviti svojim poslom. Na sličan način organiziran je HUP.

Također, bilo bi poželjno i kada bi se na pola mandata predsjednika birao novi predsjednik koji će ga naslijediti za dvije godine. U tom slučaju budući bi predsjednik imao priliku usko surađivati sa sadašnjim predsjednikom i učiti od njega, a kada bi ga zamijenio, stari bi predsjednik ostao uz njega još dvije godine kao svojevrsna podrška. Takva rješenja vani odlično funkcioniraju (past president, president elect).

Pod tim uvjetima bih pristao da još jedno kratko vrijeme vodim Komoru.

 

PRO Gradnja: U kojem je stanju građevinski sektor danas?

Zvonimir Sever: Prvo smo ga u potpunosti ogolili, veliki izvođači su dobrim dijelom nestali, no i oni koji su uspjeli preživjeti i dobro rade, također imaju problema. Danas je u izvođačkom sektoru najveći problem nedostatak radne snage. Također, problem je i nedostatak odgovarajućih referenci.

Većina konzultantskih poduzeća se još drži, ali i njih politika najnižih cijena u javnim nadmetanjima uništava.

Za prevladavanje današnje situacije u graditeljskom sektoru potrebno je izraditi Strategiju razvoja graditeljskog sektora i provesti izmjenu zakonske regulative i poreznu politiku vezanu uz graditeljski sektor. Također, treba unaprijediti sustav javne nabave u pravcu nadmetanja kvalitetom, a ne cijenom.

 

PRO Gradnja: Na što se najčešće žale članovi Komore?

Zvonimir Sever: Ovisi o tome bavi li se naš član projektiranjem, nadzorom ili vođenjem građenja. Ipak najčešće se žale na regulativu i javnu nabavu, odnosno na niske cijene usluga.

Regulativa često ne slijedi potrebe struke i tržišta. Naravno da smo mi kao Komora predlagali bolja rješenja, nešto je od toga prihvaćeno, a nešto ne, ali borit ćemo se i dalje.

Među inim, zajedno s arhitektima predlagali smo i to da se ukine građevinska dozvola za manje objekte te da se to pitanje potpuno prepusti ovlaštenim inženjerima, odnosno da država u tom segmentu na njih prenese dio svojih ovlaštenja. Pojednostavljeno rečeno - glavni projektant bi dao izjavu da ima sve projekte koji su potrebni za realizaciju građevine, da su oni izrađeni u skladu s prostornim planom i da se objekt može početi graditi. Nakon toga bi nadzorni inženjer sve to provjerio i potpisao da je sve u skladu sa zakonom.

Međutim, taj naš prijedlog nije prihvaćen, barem ne za sada, no mislim da se ipak ide u tom smjeru.

Također, jedan dio naših članova nezadovoljan je činjenicom da je ukinut cjenik usluga u kojemu su bile određene minimalne cijene, a koji je obvezivao sve članove.

Nažalost određivanje minimalnih cijena inženjerskih usluga zabranjeno je u zemljama EU. Zajamčene minimalne cijene inženjerskih usluga u EU ima još samo Njemačka, koju je zbog toga prošle godine Europska komisija tužila Europskom sudu. U našem slučaju Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja povela je prije nekoliko godina postupak protiv inženjerskih komora pod optužbom kartelnog udruživanja i prijetnjom sankcijama. Nakon toga Komore su bile prisiljene ukinuti cjenik.

 

PRO Gradnja: Ponaša li se država maćehinski prema građevinskom sektoru?

Zvonimir Sever: Od početka krize trudimo se da putem naših aktivnosti dokažemo svima kako građevinari nisu problem, nego rješenje problema. Pojednostavljeno rečeno: kada vidite kranove naokolo, znate da BDP raste. To je neosporna činjenica. Građevinari su motor razvoja - svako novootvoreno radno mjesto u građevinskom sektoru generira dva nova u pratećim industrijama.

Mi imamo odličan kadar inženjera, tvrtke koje znaju raditi, no ako nekoliko godina nema investicija, normalno je da sektor tone. Građevinski sektor dobro funkcionira kada ima investicija.

Energetska obnova dala je malo vjetra u leđa našem sektoru. Mnogi naši članovi su se preorijentirali na taj dio posla i to je dobro. No, ima i drugih dijelova sektora koji su značajni, a koje bi trebalo pokrenuti. Kao npr. željeznica u koju se nije investiralo zadnjih 50 do 60 godina i koja je u vrlo lošem stanju. Sada napokon kreću projekti obnove željeznice koji bi se trebali sufinacirati iz EU fondova.

No, da bi povukli novce iz EU fondova trebate imati gotove projekte, ono na što mi upozoravamo već punih devet godina. A u projekte se nije ulagalo. Budimo realni, nitko živ neće investirati u Hrvatsku ako nemate gotove projekte i lokacijsku dozvolu jer je to riskantno.

Da su nas vladajući poslušali još prije devet godina, kada smo izradili Program razvojnih projekata u Republici Hrvatskoj i tada investirali u izradu projektne dokumentacije, naš sektor uopće ne bi bio u krizi. Danas bi imali projekte i povlačili bi novac iz EU fondova kao iz bankomata.

 

PRO Gradnja: Niz godina ste predsjednik HKIG. Na što ste posebno ponosni?

Zvonimir Sever: Teško je izdvojiti samo nešto. Ključno je to što smo konsolidirali Komoru koja jako dobro funkcionira. Mnogi ne znaju da je 70% naših aktivnosti propisano zakonima. Obim posla je velik. Primjerice, samo u 2017. godini u urudžbenom zapisniku Komore 2017. evidentirano je ukupno 8097 ulaznih akata i 31.186 izlaznih akata. Tu nije uključena korespondencija mailovima. Između ostalog samo je na upite naših članova izdano 481 pravno mišljenje. Sav taj posao obavlja tim od 10 djelatnika, što u odnosu na oko 6500 članova nije velik broj.

Isto tako, kupili smo i uredili prostore pa tako danas imamo oko 750 m2 poslovnog prostora.

U ovih devet godina uspjeli smo pokrenuti mnoge akcije od kojih su neke pale na plodno tlo, a neke nažalost nisu. Jedna od akcija koju bih svakako izdvojio bila je volontiranje naših članova na poplavljenim područjima u Slavoniji. Nakon što je proglašena katastrofa u Vukovarsko-srijemskoj županiji Hrvatska komora inženjera građevinarstva ponudila je raspoložive resurse Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja kako bi se pomoglo u provedbi planiranih aktivnosti na poplavljenim područjima.

Zbog razmjera štete nastale u katastrofalnoj poplavi, bilo je potrebno u kratkom roku okupiti veći broj stručnjaka te je odlučeno da se pokrene akcija 'Poklonimo Slavoniji jedan svoj radni dan'.

Pregled građevina na poplavljenom području trebalo je napraviti u vrlo kratkom roku za što je bio potreban velik broj stručnjaka. Komora je u koordinaciji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja utvrdila metodologiju, pripremila odgovarajuće obrasce i upute za sve sudionike te organizirala ekipe za pregled i ocjenu stanja građevina i financirala cijeli pothvat.

Jedan od naših velikih uspjeha je i organiziranje cjeloživotnog stručnog usavršavanja. Svake godine u prosjeku održimo od 50 do 60 seminara. Više od 20 seminara održi se u sklopu Dana Hrvatske komore inženjera građevinarstva u Opatiji.

Ove godine bit će održani 13. po redu Dani HKIG, a održavat će se od 14. do 16. lipnja. U sklopu Dana HKIG dodjeljujemo i graditeljsku nagradu Kolos.

Osim toga, u zadnjih devet godina subvencionirali smo i tisak nekoliko desetaka stručnih knjiga koje potpisuju naši članovi, redovito pomažemo časopisu Građevinar te održavanju Sabora graditelja.

Treba istaknuti i da smo u ovih devet godina ostvarili višak prihoda od čak devet milijuna kuna, a koji ćemo prema odluci Skupštine vratiti našim članovima putem subvencija za članarine u iznosu od 300 kuna godišnje.

Polako prelazimo i na e-poslovanje te stalno nadograđujemo službenu web stranicu. Također, kao prethodnica e-poslovanju uspostavljen je i poslovni sustav Komore.

Putem svoje internetske stranice Komora je razvila aplikaciju 'Osobna stranica' člana Komore. Vlastitu osobnu stranicu nakon prvotne registracije i unosa podataka moguće je u svakom trenutku urediti i ažurirati podatke. Osobne stranice u dijelu referenci koje ažurira svaki član osobno vidljive su svima što olakšava naručiteljima pronalaženje stručnjaka u pojedinim područjima. Putem osobne stranice svaki član može zatražiti i dobiti besplatnu e-potvrdu o članstvu u svom korisničkom pretincu, pregledati evidenciju stručnog usavršavanja kao i zaduženja i uplate članarine.

Mislim da smo stvorili jednu jako dobru organizaciju koja može funkcionirati bez obzira tko je na čelu.

PRO Gradnja: Tijekom ovih devet godina izdali ste i puno stručnih izdanja...

Zvonimir Sever: I na to smo jako ponosni. Sva izdanja dostupna su u pdf verziji na našoj web stranici u rubrici 'Stručna izdanja'.

Godine 2009., kada je počela kriza, izdali smo publikaciju 'Program razvojnih projekata u Republici Hrvatskoj'. U to su doba drastično pale investicije i naši su članovi ostajali bez posla. Ideja je, dakle, bila sljedeća – predložili smo tadašnjoj Vladi da se zaduži za par desetaka milijuna eura i zaposli inženjerski kapacitet koji je ostao bez posla. Inženjeri su trebali izraditi inicijalnu dokumentaciju za pojedine razvojne projekte te ishoditi lokacijske dozvole. Na temelju tih dokumenata mogli smo aplicirati za bespovratna sredstva iz EU fondova, tražiti strane investitore i slično.

Pregovarali smo tada s Vladom Jadranke Kosor, no nismo naišli na podršku. Unatoč tome, oni su dio tog našeg programa prepisali, ali nevješto. Izdvojili su samo neke projekte. No, ne možete prepisati samo dio projekata, nego ih morate gledati kao cjelinu. U protivnom cijela priča nije profitabilna.

 

PRO Gradnja: Jeste li se nakon toga pokolebali?

Zvonimir Sever: Ne, već sljedeće godine smo izdali novi program 'Hrvatska - nova vrata Europe'. Mislim da je to izdanje najbolje od svih koje smo izdali jer smo ponudili jedinstveno rješenje za bolje pozicioniranje Rijeke na karti glavnih mediteranskih luka i njeno povezivanje s Podunavljem i Srednjom Europom.

Inspirirala nas je činjenica da samo tri posto tereta koji prođe kroz Suez završava u jadranskim lukama. Plovidba između Sueza i Rotterdama ili Hamburga traje čak 6 dana dulje nego do Rijeke.

Primjenom multimodalnog prijevoza, dakle kombinacijom željezničkog i cestovnog prometa te plovnih puteva, teret bi putovao iz luke Rijeka prema Srednjoj Europi i Balkanu. Vukovar bi u tom slučaju bio također važna luka i u tom slučaju isplatilo bi se izgraditi kanal Sava – Dunav. Ideja je odlična, predstavili smo ju svima, ali ni ona nije zaživjela.

Nakon toga smo izdali 'Program iskorištenja slobodnog hidropotencijala u Republici Hrvatskoj'. Za taj je program čak i bilo interesa. I danas nam se javljaju zainteresirani investitori, međutim kod nas je pokretanje investicija prava gnjavaža pa i oni najuporniji odustaju.

Dakle, sve to bilo je usmjereno da se pokrenu investicije jer čim se pokrenu investicije zapošljava se kompletan građevinski sektor. Nažalost, mnogi to ni danas ne shvaćaju. Nailazili smo na nerazumijevanje čak i kod svojih kolega koji rade manje projekte, poput obiteljskih kuća i manjih zgrada. Ni njima nije bilo jasno zašto bi mi sada trebali forsirati da se grade pruge, ceste i elektrane, jer koja je korist od svega toga. Mnogi nisu vidjeli širi kontekst i činjenicu da je posredna korist ogromna - kad se zahukta građevinski sektor, onda svi imaju posla.

 

PRO Gradnja: Osim programa izdali ste i mnoge smjernice koje bi trebale olakšati snalaženje građevinara na domaćem i stranom tržištu.

Zvonimir Sever: Tako je. Ono što smo još napravili, a što je po mom mišljenju jako bitno, su 'Smjernice za javnu nabavu inženjerskih usluga'. To smo izdanje izdali s ciljem da zaštitimo naše članove od (pre)niskih cijena. Prvo izdanje izdali smo 2012. i te su smjernice neka naša javna poduzeća počela primjenjivati. Godine 2016. izdali smo drugo, izmijenjeno i dopunjeno, izdanje koje je usklađeno s direktivama. Nakon tog izdanja donesen je novi zakon, a mi smo napravili i EKONAP - računalni program za određivanje kriterija i vrednovanje ponuda, koji se također može preuzeti na našoj web stranici.

Nedavno smo izdali i 'Opće smjernice za BIM pristup u graditeljstvu'. BIM je u svijetu suvremeni smjer rada na graditeljskom projektu. Glavni rezultati uspješne primjene BIM-a su povećanje točnosti i kvalitete projekata, smanjenje ili potpuna eliminacija pogrešaka i promjena projekta tijekom izgradnje, povećanje produktivnosti prosječno i do 40%, povećanje konkurentnosti na tržištu, smanjenje stresa zaposlenika i smanjenje troškova održavanja, što u konačnici donosi znatne financijske uštede. BIM su u svoju regulativu već uvrstile države poput Velike Britanije, Nizozemske, Danske, Finske i Norveške.

Za naše male poduzetnike 2013. godine izdali smo priručnik 'Kako pristupiti fondovima Europske unije' da im na jednostavan način objasnimo kako se povlači novac iz fondova.

Ništa manje korisno nije ni izdanje 'Pristup hrvatskih inženjera jedinstvenom tržištu Europske unije', gdje smo objavili jasne upute za sve one koji rade na tržištu EU. Izdanje, među inim, donosi sve kontaktne podatke nadležnih tijela za našu struku u zemljama EU.

S ta dva izdanja povezano je i izdanje 'Hrvatsko graditeljstvo - Pozicija u Europskoj uniji' u kojem smo točno objasnili koja je pozicija naših kolega u EU, koja su im prava, koje su direktive važne, kome se žaliti itd.

Još smo dvije jako bitne stvari napravili: 2015. smo izdali publikaciju 'Hrvatsko graditeljstvo - novi početak' u kojoj smo dali detaljan pregled stanja građevinskog sektora u Hrvatskoj, od početka krize, tijekom krize pa do današnje situacije, kao i smjernice što bi trebalo učiniti da se graditeljstvo pokrene.

Prošle godine smo, zajedno s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja, objavili publikaciju 'Okvir za izradu strategije razvoja hrvatskog graditeljstva od 2017. do 2020.' Nakon toga trebalo je izraditi i konačnu Strategiju, no kako je došlo do rekonstrukcije vlade, tako je i ta priča stala.

 

PRO Gradnja: Što ste najnovije pokrenuli i očekujete li pozitivan ishod te akcije?

Zvonimir Sever: S novim ministrom graditeljstva, Predragom Štromarom, potpisali smo sporazum o izradi prijedloga odluke o ponderima i kriterijima za primjenu Zakona o javnoj nabavi inženjerskih usluga. Na tome se radi i očekujemo da će sve biti gotovo za mjesec dana, najviše dva. To je vrlo značajno za naše članove jer će ih zaštititi od preniskih cijena.

 

PRO Gradnja: I za kraj, kakva je aktivnost Komore na međunarodnom planu?

Zvonimir Sever: Aktivnosti se odnose na međunarodnu suradnju Komore u sklopu međunarodnih organizacija čiji smo članovi (ECCE - European Council of Civil Engineers, ECEC - European Council of Engineers Chambers, WFEO - World Federation of Engineering Organizations) te aktivnosti regionalne suradnje HKIG-a s komorama zemalja u okruženju (u sklopu IIRS-a).

Želim naglasiti da je Komora bila jedan od osnivača Europskog udruženja inženjerskih komora (ECEC - European Council of Engineers Chambers) i da je naš član, dr. Mirko Orešković bio u trogodišnjem mandatu predsjednik te organizacije

Bitne teme koje su prevladavale u međunarodnom radu Komore unutar dviju strukovnih inženjerskih udruga (u ECCE-u i ECEC-u) bila su strukovna pitanja kao što su: vrednovanje inženjerske struke u zemljama EU i izvan Unije, međusobna priznavanja stručnih kvalifikacija unutar EU, mobilnost stručnjaka članova Komora, javna nabava, cjeloživotno obrazovanje i izobrazba inženjera

Primjera radi na jednoj od skupština ECEC hrvatski sustav cjeloživotnog obrazovanja inženjera proglašen je najboljim s preporukom ostalima da ga uvedu. Nakon toga, da apsurd bude veći, Hrvatska je ukinula za inženjere obvezu cjeloživotnog stručnog obrazovanja.

Na regionalnom planu, u sklopu Inženjerske inicijative za regionalnu suradnju, čije su članice Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Inženjerska komora Crne Gore, Komora na ovlasteni arhitekti i ovlasteni inženjeri na Makedonija, Inženirska zbornica Slovenije, Inženjerska komora Srbije i Inženjerska komora Bugarske, rad se ostvaruje kroz nekoliko projekata od interesa za inženjersku struku.


Tekst: Sanja Pakrac Kramarić

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

  • Najnovije
  • Popularno
  • 0 U tijeku su izbori za Skupštinu i…
  • 0 Kombinacija više izvora energije iz obnovljivih izvora…
  • 0 Ove pločice u pravilu imaju nisku upojnost,…
  • 0 Najnoviji proizvodi u ponudi tvrtke IVETA su…
  • 0 Pn: Podna grijanja su zbog svoje ekonomične…
  • 0 Petrokov predstavio visokokvalitetne i inovativne proizvode u…
  • 0 Keramičke ploče za atraktivnu fasadu Atlant centra…
  • 0 Pn: Uz standardnu ponudu limova koji su…
  • 0 Ugradnjom dizala znatno poboljšavate kvalitetu života u…
  • 0 Hrvatski proizvođač toplinsko-fasadnih sustava Lasselsberger-Knauf nedavno je…