Datum: 04.12.2019
STRUKA ODLUČNA: 'Dalmatinu treba dovršiti čim prije i napokon povezati krajnji jug s ostatkom zemlje'
Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)
'Bitna karika razvijenog turizma je cestovna povezanost. Treba se orijentirati na brze četverotračne ceste, osobito na kritičnim točkama. Investicijska politika treba slijediti logiku zdravog razuma', istaknuo je Zdravko Jurčec, predsjednik Društva građevinskih inženjera Zagreb na nedavno održanom skupu u Dubrovniku
Tekst: Sanja Pakrac Kramarić

U organizaciji Društva građevinskih inženjera Dubrovnika (DGID), a u suradnji s Društvom građevinskih inženjera Zagreb (DGIZ), u petak, 15. studenog ove godine na Sveučilišnom kampusu u Držićevu gradu održano je predavanje na temu 'Strategija prometnog razvoja RH – spoj juga Hrvatske do granice sa Crnom Gorom'. Predavanje je izazvalo interes stručne javnosti budući da Dubrovnik, kao i cijela Dubrovačko-neretvanska županija, muku muče s prometnim gužvama, osobito tijekom ljetne sezone. Sudionike predavanja, kako to i priliči, prvo su pozdravili organizatori događanja dipl.ing.građ. Nikola Bakija, predsjednik DGID-a te dipl.ing.građ. Božo Letunić.

Nemamo ni siguran ni brz promet

'Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske donesena je brzopleto kako bi što prije počeli povlačiti sredstva iz fondova EU. Stručna javnost imala je jako puno primjedbi na nju jer je izrađena nestručno i šlampavo. Autori Strategije uopće nisu prikupili sve podatke o prometu, niti su dali detaljnu analizu stanja kao ni prognozu prometa do 2030. Postavili su čak 19 ciljeva, a zanimljivo je da su najvažniji cilj – sigurnost na cestama – stavili tek na 6. mjesto, što je zabrinjavajuće budući da je Hrvatska pri samom vrhu po broju prometnih nesreća u EU. Moramo biti realni, mi nemamo ni siguran ni brz promet', tim je riječima započeo svoje izlaganje dipl.ing.građ. Zdravko Jurčec, predsjednik Društva građevinskih inženjera Zagreb.
Potom je naveo još cijeli niz pogrešaka iz Strategije te dodao kako ista naginje na stranu željeznica dok je gradnja cesta gurnuta u drugi plan. Istaknuo je i da je, za razliku od Hrvatske, susjedna Crna Gora vrlo detaljno razradila svoju Strategiju prometnog razvoja.
'Strategije se ne mogu donositi olako. Puno aspekata treba uzeti u obzir prilikom donošenja strategija, kao na primjer koliko će nas biti kada strategija zaživi, koliko turista očekujemo itd. Iako Dubrovnik ne prednjači po broju stanovnika, on je perjanica našeg turizma. A bitna karika razvijenog turizma je upravo cestovna povezanost. Stoga se treba orijentirati na brze četverotračne ceste, osobito na kritičnim točkama. Investicijska politika treba slijediti logiku zdravog razuma', istaknuo je Predsjednik DGIZ te dodao: 'Svojedobno sam se vraćao kući iz Makarske, a zbog nevremena su neke dionice ceste bile zatvorene za promet. Moj povratak do Zagreba trajao je čak 12 sati. Vjerujte mi, niti jedan turist koji doživi slično iskustvo na našim cestama, više se neće vratiti u Hrvatsku. Cestovni promet za vrijeme sezone je kritičan i taj problem trebamo što prije riješiti.'

Prioriteti Dubrovačko-neretvanske županije

S Predsjednikom DGIZ-a složio se i dipl.ing.arh. Tito Kosty, bivši gradonačelnik Zagreba koji je 1985. godine postavio kamen temeljac za nikad dovršenu Nacionalnu sveučilišnu bolnicu u Blatu.
'Izgradnja autoceste A1 na trasi Jadransko-jonskog prometnog pravca promijenila je i unaprijedila prometnu povezanost gradova na obali s ostalim dijelovima Hrvatske i Europe, no izgradnja je zastala na području Ploča. Stanje cestovnih prometnica na području Dubrovačko-neretvanske županije južno od Ploča je nezadovoljavajuće te onemogućava kvalitetno povezivanje s ostatkom Hrvatske i Europe. U posebno nepovoljnom položaju je dubrovačko područje', kazao je Tito Kosty te naglasio: 'Opravdano je planirati brzu četverotračnu cestu od prometnog čvora na autocesti A1 (Ploče-Metković, preko mosta na Pelješcu) uz grad Dubrovnik i njegove zračne luke do povezivanja s takvom brzom cestom na granici Hrvatske sa Crnom Gorom. Prioritet je završetak planiranja i izvedba brze četverotračne ceste od dubrovačke Zračne luke do Dubrovnika.'
Prisutnima se također obratila i mr.sc. Marina Oreb, dipl.ing.arh., ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije.
'Dubrovačko-neretvanska županija je u izrazito nepovoljnom zemljopisnom položaju u odnosu na druge dijelove Hrvatske. Prometno je neodgovarajuće povezana s ostatkom zemlje što je čini neravnopravnom u odnosu na druge dijelove Hrvatske. Postojeća mreža bitno je potkapacitirana i posljedično prezagušena, osobito u ljetnoj polovici godine kada je opterećena povećanim turističkim prometom. Stoga od Vlade i Hrvatskog sabora te drugih institucija zahtijeva nastavak projekta povezivanja krajnjeg juga s maticom zemljom, žurni dovršetak Pelješkog mosta, nastavak gradnje autoceste Ploče-Dubrovnik i izgradnje brze ceste Dubrovnik-Zračna luka Čilipi-Karasovići, izgradnju brze pelješke ceste itd.', istaknula je u svom govoru Marina Oreb.
Oreb je kazala i kako je za prostorni plan Županije izrađeno idejno rješenje planirane cestovne mreže Dubrovačko-neretvanske županije kojim su predloženi adekvatni koridori za buduće održivo funkcioniranje prometnog sustava te je detaljno objasnila sve koridore.

Prometna nepovezanost kočnica razvoju

Predavanju na Sveučilišnom kampusu prisustvovao je i Joško Cebalo, zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije. U kratkom obraćanju prisutnima kazao je kako se trude slušati struku te da je povezivanje krajnjeg juga jadransko-jonskim koridorom najvažnija tema njihove županije.
'Dubrovačko-neretvanska županija jedna je od tri najrazvijenih županija u Hrvatskoj, no problem prometne nepovezanosti predstavlja kočnicu daljnjem razvoju. Veseli dinamika izgradnje Pelješkog mosta, a napokon je krenula i izgradnja pristupnih cesta. Svjesni smo da s tim projektima naš problem nije riješen pa se zalažemo za gradnju autoceste do Dubrovnika, brze ceste Dubrovnik-Zračna luka Čilipi-Karasovići te nove pelješke ceste', istaknuo je Joško Cebalo te dodao: 'Pokrenuli smo i osam projekata lučke infrastrukture u vrijednosti od 700 milijuna kuna. Vjerujem da će realizacija ovih cestovnih i lučkih projekata osigurati lakšu mobilnost našim građanima te razvoj gospodarstva.'
'Dva UNESCO-va grada, Dubrovnik i Split, praktički imaju iste probleme s prometom, s tim da je Dubrovnik još stiješnjeniji. Zajednički interes svih nas je da promet kroz Dubrovnik i cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju čim prije profunkcionira. Zato se moramo svi skupa uhvatiti za isti štap, i struka i politika, i dati sve od sebe kako bi što prije pripremili projekte koji su ispred nas i kako bi ih što prije počeli realizirati. Jadransko-jonski koridor je europski pravac koji je strateški bitan za Hrvatsku, a koji smo djelomično realizirali. Znamo koliko smo se namučili da autocestu, tzv. Dalmatinu napravimo do Ploča pa idemo sada istu završiti do kraja. I nama je, baš kao i Crnogorcima i Albancima, jednako važno povezati se s Grčkom. Kada taj posao odradimo i napokon se svi spojimo, sav uloženi trud će se višestruko isplatiti. Temelj razvijenog turizma je dobra cestovna povezanost ili kako bi naš narod rekao: 'Cesta život znači.' Stoga dajemo punu podršku razvoju jadransko-jonskog koridora, i kao struka i kao politika. Nadam se da će nas Država, ali i Europa čuti i podržati kako bi taj projekt čim prije zaživio', kazao je ovom prilikom dipl.ing.građ. Nino Vela, zamjenik gradonačelnika Splita.
Nakon predavanja domaćini skupa svoje su zagrebačke i splitske goste počastili posjetom novoobnovljenoj Biskupskoj palači.

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda

Oglasi

  • Najnovije
  • Popularno
  • 0 Oleg Butković najavio ulaganje 3,5 milijardi eura…
  • 0 REXPO svake godine posjećuju investitori iz Kine,…
  • 0 Gospodarski susret u Zagrebu - 5. i…
  • 0 U čak 10 paviljona Zagrebačkog velesajma bit…
  • 0 Od 18. do 21. rujna ove godine…
  • 0 Petrokov predstavio visokokvalitetne i inovativne proizvode u…
  • 0 Keramičke ploče za atraktivnu fasadu Atlant centra…
  • 0 Pn: Uz standardnu ponudu limova koji su…
  • 0 Ugradnjom dizala znatno poboljšavate kvalitetu života u…
  • 0 Hrvatski proizvođač toplinsko-fasadnih sustava Lasselsberger-Knauf nedavno je…