Andrea Griletto, direktor talijanskog udruženja Assorestauro: 'Imamo iskustva i znanja koja mogu pomoći Hrvatskoj u obnovi Zagreba i Banovine nakon potresa'
Assorestauro je udruženje profesionalaca iz sektora restauratorstva, konzervatorstva i obnove potresom oštećenih građevina i promiče talijanski 'know-how' u zemlji i u svijetu
U sklopu stručnog seminara 'Restauratorstvo i postpotresna obnova' govor na temu 'Restauratorstvo Made in Italy i međunarodna suradnja' održao je Andrea Griletto, arhitekt i direktor talijanskog udruženja Assorestauro. Tom prilikom predstavio je i turske, ruske i kubanske projekte u kojima je Assorestauro do sada sudjelovao. Posebno zanimljiv bio je kubanski projekt obnove stare i napuštene kolonijalne zgrade u Havani. Prilikom obnove zgradi je očuvan izvorni izgled, a ujedno joj je udahnut novi život - zgrada je, naime, tehnološki i energetski unaprijeđena, a služit će za održavanje konferencija. Također, dio zgrade prenamijenjen je u knjižnicu i medioteku. Od napuštene zgrade, koja je bila ruglo ulice, stanovnici Havane dobili su atraktivno mjesto za okupljanje.
'Zajedno s kubanskim kolegama radili smo na obnovi i modernizaciji tog zdanja te osmislili plan održavanja u skladu s načelima održivosti', istaknuo je arhitekt Griletto, direktor udruženja Assorestauro koji je ovom prilikom posvetio malo vremena i nama te odgovorio na naša pitanja.
Andrea Griletto
Novi pristup obnovi
PRO Gradnja: Na koji način talijanski restauratorski sektor može pomoći Hrvatskoj u obnovi Zagreba i Banovine nakon potresa?
Andrea Griletto: Nakon potresa u L'Aquili 2009. Italija je razvila novi pristup obnovi građevina nakon potresa. Jedan od najvažnijih ciljeva prilikom obnove kulturne baštine stradale u potresu je sačuvati njezin što izvorniji izgled, a ujedno i ojačati građevinu kako bi izdržala moguće nove potrese. U posljednjih 12 godina ne samo da smo razvili posebne metode obnove i rekonstrukcije potresom uništenih građevina, nego smo čitav jedan sektor posvetili tome. Sektor okuplja eksperte raznih profila koji su uključeni u složen proces obnove kulturnih dobara (restauratore, konzervatore, statičare, arhitekte, dizajnere itd.), tvrtke koje se bave proizvodnjom specijalnih materijala, alata i strojeva, certificirane izvođačke tvrtke itd. Svi ti stručnjaci posvećeni su jednom cilju - obnovi kulturnih dobara u Italiji.
U zadnjih 12 godina doživjeli smo tri jaka potresa - prvi je zadesio L'Aquilu 2009., drugi regiju Emilia Romagna 2012., dok se treći dogodio 2016. u središnjoj Italiji. Tri različita potresa pogodila su djela kulturne baštine u tri različita mjesta. Potres koji je zadesio L'Aquilu ostavio je tek manja oštećenja na povijesnim zgradama, jer su to bili domovi nekada moćnih i bogatih ljudi pa su bili kvalitetno izgrađeni. Nasuprot tome, potres koji je zadesio ruralne krajeve u središnjoj Italiji prouzročio je velike štete jer su građevine sravnjene sa zemljom. Mnoga sela bila su kompletno uništena i ono malo ljudi što je prije živjelo u njima, moralo ih je napustiti.
Iskustva iz ta tri različita potresa omogućila su nam da razvijemo sustav obnove i rekonstrukcije građevina, ali i revitalizacije u potpunosti uništenih zajednica. To iskustvo Italija može i želi podijeliti s drugim zemljama. Naša iskustva i znanja mogu pomoći Hrvatskoj u obnovi Zagreba i Banovine nakon potresa.
Talijanski 'know-how'
PRO Gradnja: U oba potresa u Hrvatskoj stradalo je puno zaštićenih građevina. Kako tim objektima vratiti stari izgled, a ujedno i ojačati stabilnost?
Andrea Griletto: Tim pitanjima se svakodnevno bavimo. Na koji način obnoviti sve što je moguće obnoviti, odnosno ponovno izgraditi ono što je potpuno uništeno. Budući da naš sektor ima cijelu industriju iza sebe, razvili smo i posebne tehnologije za seizmičko ojačanje građevina.
Nakon potresa u L'Aquili usvojene su nacionalne smjernice za dogradnju kulturnih dobara. Kulturna baština je pod posebnom zaštitom Ministarstva kulture. Zaštićene građevine ne mogu se bilo kako obnavljati, postoje jasne smjernice što se smije, a što ne. Ponekad je pravi izazov obnavljati neki objekt koji u isto vrijeme mora zadržati izvoran izgled, a ujedno biti i seizmički ojačan. Baš u takvim slučajevima dolazi do izražaja talijanski 'know-how'.
Assorestauro je udruženje profesionalaca iz sektora restauratorstva, konzervatorstva i obnove potresom oštećenih građevina i promiče talijanski 'know-how' u zemlji i u svijetu. Mislim da je Italija jedina zemlja u svijetu koja je posvetila cijeli jedan sektor isključivo obnovi kulturne baštine. Naši stručnjaci bave se isključivo povijesnim građevinama, pokušavaju otkriti kako one 'dišu', na koji način ih zaštititi, po potrebi obnoviti, dati im dodatnu vrijednost.
Bilo je slučajeva kada smo morali razmišljati i šire od obnove samih građevina, o revitalizaciji cijelih mjesta. Potres koji je zadesio Amatrice 2016. razrušio je cijelo mjesto. To je malo mjesto u kojem je prije potresa živjelo pretežno staro stanovništvo. U potresu je do temelja stradala većina građevina, a ono malo što se možda moglo spasiti, stradalo je pak od ljudske ruke prilikom spašavanja stadalih iz ruševina. Ondje niste imali doslovce ništa za obnoviti. Kako pristupiti obnovi, kako vratiti život u takvo mjesto - to su pitanja s kojima smo se morali suočiti.
Certifikati i za radnike na obnovi kulturne baštine
PRO Gradnja: Koliko je sektor restauratorstva, konzervatorstva i obnove popularan u Italiji? Odlučuju li se mladi rado za ta zanimanja?
Andrea Griletto: Vrlo je popularan i mnogo se mladih odlučuje za ta zanimanja. Kao što sam već rekao, cijela industrija stoji iza našeg sektora. Svi smo povezani i umreženi. Svi koji rade na obnovama kulturne baštine moraju imati certifikate koje izdaje država. Jedino što nam nedostaje su radnici sa certifikatima. Ali i na tome radimo. Assorestauro u suradnji s Ministarstvom kulture zalaže se za obuku radnika koji će raditi na obnovama kulturne baštine kako bi i oni stekli potrebne certifikate. To je prijeko potrebno jer su to izrazito osjetljivi poslovi i svi sudionici u tom procesu trebali bi proći obuku. Nije isto graditi nove zgrade i obnavljati povijesne građevine.
Razgovarala: Sanja Pakrac Kramarić
