Godinama upozoravamo na posljedice potresa, ali nitko nije reagirao

Godinama upozoravamo na posljedice potresa, ali nitko nije reagirao

U potresu je nastradao i određen broj objekata u čiju su 'obnovu' uloženi milijuni kuna. No, 'kozmetički' zahvati na zgradama bez konstrukcijskih pojačanja pokazali su se uzaludnom investicijom jer su ti objekti nakon potresa u vrlo lošem stanju

Kako bismo doznali više o obnovi nakon potresa koji je zadesio Zagreb i okolicu porazgovarali smo sa doc.dr.sc. Mislavom Stepincem sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta. Docent Stepinac radi na katedri za betonske i zidane konstrukcije te je nositelj kolegija 'Potresno inženjerstvo'. Otkrio nam je zašto su neki objekti stradali, a neki ne, kako se kvalitetno obnavljaju objekti nakon potresa te tko je kriv u neslavnom slučaju zagrebačke novogradnje koja se u potresu raspala poput starogradnje.

PRO Gradnja: Na kojim projektima trenutno radite?
Mislav Stepinac: Moj znanstveni rad prvenstveno je orijentiran na ponašanje postojećih konstrukcija, a samim time i njihovim ponašanjem u potresu. Trenutno sam voditelj petogodišnjeg projekta 'Procjena stanja i obnova postojećih konstrukcija – Razvoj suvremenih metoda za zidane i drvene konstrukcije, koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a u kojem aktivno sudjeluje 11 istraživača, 7 iz Hrvatske, dva iz Švedske te po jedan iz Italije i Finske. Također, voditelj sam i projekta 'Seismic and energy retrofitting of existing structures' koji planiram provesti drugom polovicom godine u suradnji sa Sveučilištem Minho u Portugalu.
Moj rad samo je nastavak rada starijih kolega s Građevinskog fakulteta u Zagrebu koji se intenzivno bave proučavanjem utjecaja potresa na građevine te već niz godina upozoravaju na katastrofične posljedice koje bi se mogle dogoditi ako nas potres pogodi. Nažalost, interes javnosti, politike i donositelja odluka je u potpunosti zakazao iako smo rizik od potresa godinama prezentirali na stručnim i znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Tako je i meni nedavno objavljen znanstveni članak u švicarskom časopisu 'Applied Sciences' upravo o problematici zidanih konstrukcija u potresu. Još jednom, jako mi je žao što sav doprinos svih nas koji se bavimo ovom problematikom nije naišao na 'plodno tlo'.

Volonteri odradili odličan posao

PRO Gradnja: Koja ste područja posjetili nakon potresa, koliko objekata ste pregledali i kakva je stvarna situacija na terenu?
Mislav Stepinac: Osobno sam pregledao oko 200 objekata, većinom u centru grada. Sudjelovao sam i u pregledu većeg broja objekata u vlasništvu Sveučilišta u Zagrebu (Tekstilno-tehnološki fakultet, Agronomski fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Pravni fakultet, Stomatološki fakultet, Kineziološki fakultet), kao i stadiona Maksimir i niza objekata javne namjene. Što se tiče situacije na terenu, želio bih napomenuti da su svi volonteri koji su okupljeni pod Uredom za upravljanje u hitnim situacijama odradili odličan posao i pokazali kako bismo se svi trebali ponašati. Posebno bih se htio zahvaliti inženjerima građevine koji su u najtežim trenucima od prvog dana spremno pristali na volontiranje i pružanje pomoći građanima. Naravno, ne treba zaboraviti niti druge struke koje su podnijele veliki dio tereta, svaka u svojoj domeni.

PRO Gradnja: Koliko je objekta do sada pregledano? Od tog broja, koliko treba rušiti, a koliko obnavljati?
Mislav Stepinac: U ovih nepunih mjesec dana sveukupno je pregledano nešto više od 13.500 objekata od čega je oko 5 posto dobilo crvenu oznaku, a 25 posto narančastu. Detaljnim pregledima utvrdit će se koje objekte je potrebno rušiti, a koji se mogu obnoviti.

PRO Gradnja: Koliku je štetu prouzročio ovaj potres i koliko će vremena biti potrebno za obnovu? Hoće li obnova, u nekim slučajevima, u konačnici biti i skuplja od novogradnje?
Mislav Stepinac: Potres je prouzročio značajnu financijsku štetu koja će se svakako osjetiti na proračunu Grada Zagreba i Republike Hrvatske. Točne brojke znat će se nakon procjene stanja svih oštećenih građevina. Koliko vremena će biti potrebno za obnovu je dosta škakljivo pitanje jer ovisi o bezbroj parametara. Učeći na primjerima iz susjedne Italije, taj period svakako nije samo godina ili dvije već puno više. Na sreću, u Zagrebu je vrlo mali broj građevina koje se moraju u potpunosti srušiti i izgraditi ispočetka.
Obnova ne bi trebala biti skuplja od novogradnje jer većina objekata nije drastično oštećena već se adekvatnom sanacijom može vratiti u uporabno stanje. Naravno, u nekim slučajevima pojačanja neće biti ekonomski isplativa te će se ti objekti morati rušiti i graditi iznova.

Žurba neprijatelj obnove

PRO Gradnja: Ljudi su nestrpljivi zbog povratka u svoje domove, no što ih čeka ako svoje objekte ne obnove adekvatno? Je li žurba u ovom slučaju 'neprijatelj' obnove?
Mislav Stepinac: U potpunosti razumijem ljude koji žele što prije sanirati svoje objekte i vratiti se u svoje domove, ali žurbom može doći do pogrešaka u pojačanjima konstrukcija. Problem predstavlja i zakonski okvir obnove zgrada nakon potresa u Zagrebu koji je još uvijek nedefiniran. Iako je mnogo strana nezadovoljno prijedlogom zakona, nadam se da će se Zakon donijeti čim prije na obostranu korist građana i svih struka uključenih u sanaciju Zagreba.

PRO Gradnja: Kako se kvalitetno obnavljaju objekti nakon potresa? Na što je potrebno posebno obratiti pažnju, na čemu se nikako ne smije štedjeti, koje materijale odabrati?
Mislav Stepinac: Kvalitetno obnoviti objekt znači u prvom redu poštovati pravila struke. Kada govorimo o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti zgrada, potrebno je ispoštovati preporuke i projekte građevinskih inženjera, danas vrlo poznatih pod imenom 'statičari'. Postoje brojni načini sanacija uporabom poznatih materijala kao što su čelik i drvo, ali sanirati se naravno može i modernim materijalima poput FRP-a (fiber reinforced polymers) i FRCM-a (fiber reinforced cement matrix).

PRO Gradnja: Imali smo priliku vidjeti i neslavni primjer zagrebačke novogradnje koja se u potresu raspala poput starogradnje. Tko je odgovoran u tom slučaju - investitor, projektant, izvođač ili nadzor?
Mislav Stepinac: Izvođač i nadzor svakako, projektant i investitor malo vjerojatno.

Stradali stari, nepravilno izvedeni, neodržavani i dograđivani objekti

PRO Gradnja: Treba li zakonski povisiti standarde protupotresne gradnje u Hrvatskoj?
Mislav Stepinac: Nije potrebno jer su trenutno na snazi unificirani europski propisi, odnosno konstrukcijski Eurokodovi koji su u potpunosti adekvatni. Sve zgrade koje su projektirane i izvedene prema pravilima struke, odnosno po propisima izdržale su ovaj potres i praktički su neoštećene. Samo za usporedbu, te zgrade su projektirane na potrese magnitude od oko 6.5 po Richteru. Namjerno kažem 'oko 6.5' jer postoje brojni čimbenici o kojima ovisi otpornost građevine, kao na primjer oblik potresnog zapisa, smjer u kojem potres 'lupi', varijabilnost materijala i izvedbe, susjedni objekti kao mikrogeografski položaj (na brdašcu ili udolini) i temeljno tlo. Također, to je probabilističko pitanje, jer svaka ta zgrada može otkazati i pri nižem potresu, ali je vjerojatnost otkazivanja manja.
U Zagrebu su najviše nastradali objekti koji su većinom građeni prije tridesetih godina prošlog stoljeća kada je građevni materijal bio opeka s vapnenim mortom koja ima jako slabu nosivost na horizontalne sile. Također, nastradao je i određen broj objekata koji su nepravilno izvedeni, neodržavani, dograđivani i slično. U većini objekata u kojima sam bio izvedeni su isključivo 'kozmetički' zahvati te poboljšanje energetskih svojstava bez konstrukcijskih pojačanja. Totalno je neshvatljivo da se u obnovu zgrada ulože milijuni bez konstrukcijskih ojačanja koji bi koštali 10 do 15 posto od ukupne investicije. Primjera radi, obišao sam jednu zgradu u Šenoinoj ulici u čiju je obnovu prošle godine uloženo dva milijuna kuna, ali bez ikakvih konstrukcijskih pojačanja. Zgrada je, naravno, u vrlo lošem stanju nakon potresa.

PRO Gradnja: I za kraj, kako ćemo uspješno obnoviti toliko objekata kada nam nedostaje kvalificiranih građevinskih radnika?
Mislav Stepinac: Kvalificiranih projektanata nam ne nedostaje, kvalificiranih radnika u građevini nedostaje, ali to je pitanje koje nije u mojoj domeni i ostavio bih da na njega odgovore oni koji uvijek kvalitetno donose odluke o upravljanju naše države.