Unatoč drastičnom manjku educiranih radnika, građevina i dalje nije prioritet MZO

O zgradama gotovo nulte energije porazgovarali smo s izv.prof.dr.sc. Zoranom Veršićem, predsjednikom Klastera nZEB.hr te organizatorom skupa ZGRADE 2020+. Budući da u Hrvatskoj djeluje Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr, glavno pitanje više nije kako graditi zgrade nulte energije, nego tko će ih graditi

Razgovarala: Sanja Pakrac Kramarić

Posljednjih nekoliko godina skupovi na temu zgrada gotovo nulte energije – nZEB (eng. Nearly-Zero Energy Building) privlače veliku pozornost stručne javnosti.
Iako su zgrade gotovo nulte energije u fokusu, postavlja se pitanje tko će ih graditi. Možda najbolji primjer drastičnog manjka educirane radne snage u građevinskom sektoru je nedavno zatvorena, svega tri i pol godina stara, Osnovna škola Petra Berislavića u Okrugu Gornjem na Čiovu.
Stoga smo povodom najnovijeg stručnog skupa ZGRADE 2020+ porazgovarali s predsjednikom Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr te organizatorom skupa izv.prof.dr.sc. Zoranom Veršićem.
Glavna tema razgovora bile su dakako zgrade gotovo nulte energije te zabrinjavajuć manjak educiranih radnika u građevini.

PRO Gradnja: Predstavite nam, molim Vas, Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr. Tko je sve član Klastera nZEB.hr i koji su ciljevi Klastera?
Zoran Veršić: Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu - nZEB.hr je neprofitna pravna osoba registrirana pri Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba i upisana u Registar udruga Republike Hrvatske. Osnovan je 23. travnja 2018. godine sa sjedištem na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnivači udruge su Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, AGC Flat Glass Adriatic d.o.o., Zagreb, Knauf –Insulation d.o.o., Novi Marof, Profine Croatia d.o.o., Velika Gorica, Robert Bosch d.o.o., Zagreb i Wienerberger Ilovac d.o.o., Karlovac. Ciljane skupine s obzirom na članstvo ili korisnike prema kojima je Klaster usmjeren su akademska zajednica, mali i srednji poduzetnici i obrtnici, poslovne organizacije, građani-opća populacija, inovatori, tijela državne uprave, lokalna i regionalna samouprava te udruge i građanske inicijative.
Sama inicijativa osnivanja Klastera pokrenuta je na stručnom skupu 'Energetski visokoučinkovite zgrade - projektiranje i izvedba novih te cjelovita sanacija postojećih zgrada' koji je održan na Arhitektonskom fakultetu u veljači 2017. godine. Konačni dogovor i najava osnivanja Klastera bila je na stručnom skupu 'Zgrade gotovo nulte energije (nZEB) / povezivanjem znanosti, inovacija i gospodarstva' koji je održan u veljači 2018. Nakon tog skupa na inicijativu Arhitektonskog fakulteta krenulo se s osnivanjem i registracijom Klastera nZEB.hr.
Ciljevi udruge su povezati znanost, inovacije i gospodarstvo, odnosno sve dionike u gradnji i obnovi zgrada po kriterijima zgrada niske energetske potrošnje, zgrada gotovo nulte energije (nZEB) kao i zgrada zelene i održive gradnje. Djelatnosti su udruge da donosi mišljenja te daje savjete i preporuke o pitanjima bitnim za promociju, projektiranje i gradnju zgrada niske energetske potrošnje, zgrada gotovo nulte energije (nZEB) kao i zgrada po kriterijima zelene i održive gradnje; održava edukacije i savjetovanja o projektiranju, uporabi materijala, gradnji i održivosti zgrada niske energetske potrošnje; organizira javna događanja (skupove, stručne rasprave, radionice i slično) s ciljem promocije svojih ciljeva; izdaje publikacije iz područja djelatnosti Udruge; uspostavlja suradnju s domaćim i inozemnim srodnim udrugama i institucijama; surađuje sa stručnim i upravnim tijelima u području gradnje i zaštite okoliša; sudjeluje u povezivanju struke i akademske zajednice; brine za ljudske potencijale kroz okupljanje i razmjenu znanja i iskustva članova Udruge; provodi i druge aktivnosti koje su u suglasnosti s ciljevima Udruge; održava edukacije, savjetovanja, skupove, stručne rasprave, radionice i slično s ciljem promocije svojih ciljeva; održava savjetovanja iz područja projektiranja i izgradnje zgrada niske energetske potrošnje kao i zgrada gotovo nulte energije (nZEB); savjetovanja iz područja projektiranja i izgradnje zgrada po kriterijima zelene i održive gradnje te izdaje knjige, časopise, brošure, letke i multimedijalne zapise iz područja djelatnosti Udruge.

Veliki interes za pristupanje Klasteru nZEB.hr

PRO Gradnja: Koliki je interes za pridruživanjem Klasteru?
Zoran Veršić: Postoji znatan interes tvrtki i institucija za pristupanje Klasteru nZEB.hr. Odluka je Upravnog odbora da se s pristupanjem novih članova započne nakon prvog javnog predstavljanja Klastera nZEB.hr koje je predviđeno na stručnom skupu ZGRADE 2020+ u Zagrebu. Ovaj stručni skup organizira Arhitektonski fakultet i Klaster nZEB.hr u suradnji s glavnim sponzorom Wienerbergerom Ilovac d.o.o. i ostalim tvrtkama osnivačima Klastera kao i tvrtkama sponzorima s kojima Arhitektonski fakultet godinama surađuje na pripremi i organizaciji stručnih skupova i koje su vjerojatno budući članovi Klastera. Na stručnom skupu upriličit će se svečano potpisivanje pristupanja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja kao počasnog člana Klasteru za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu - nZEB.hr.
Inače, u rujnu 2018. Klaster je bio pozvan od strane Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja na Prvi otvoreni dijalog partnera na temu implementacije standarda zgrade gotovo nulte energije i nacionalne Dugoročne strategije energetske obnove zgrada do 2050. Tom prilikom Klaster nZEB.hr je među prvima potpisao Povelju o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. godine.

PRO Gradnja: Koje sve aktivnosti planirate?
Zoran Veršić: Klaster je od svog osnivanja započeo s aktivnostima i ima ih namjeru intenzivirati u narednom razdoblju. Sam stručni skup koji organizira Arhitektonski fakultet i Klaster nZEB.hr je jedna od aktivnosti s kojom Klaster nZEB.hr želi poslati poruku da spremno kreće u aktivnosti promicanja projektiranja i izgradnje energetski visokoučinkovitih zgrada te zgrada po kriterijima zelene i održive gradnje. Klaster nZEB.hr u proteklom je vremenu pružio potporu znanstveno-istraživačkim projektima s temom energetske učinkovitosti i održive gradnje. Priprema se izdavanje priručnika o projektiranju i izvedbi nZEB zgrada, te organizacija stručnih skupova po gradovima u Hrvatskoj na kojoj će se promovirati energetska učinkovitost u zgradarstvu kao i teme održive i zelene gradnje. U tijeku su i dogovori s investitorima koji su u procesu projektiranja ili početka izvedbe nZEB zgrada kako bi im pružili stručnu pomoć u realizaciji i izgradnji nZEB zgrada.

Obnovljivi izvori energije u fokusu

PRO Gradnja: Koje sve kriterije treba zadovoljiti zgrada da bi bila nZEB?
Zoran Veršić: Prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, nZEB je zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta, odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini.
Zgrada gotovo nulte energije (nZEB) mora zadovoljiti kriterij godišnje potrebne toplinske energija za grijanje po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade (Q’’H,nd [kWh/(m2・a)]) i kriterij godišnje primarne energije po jedinici ploštine korisne površine grijanog dijela zgrade (Eprim [kWh/(m2・a)]), a koji su propisani Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.
Osim navedenog, nZEB mora ispuniti zahtjev u pogledu primjene obnovljivih izvora energije, odnosno najmanje 30 posto godišnje isporučene energije mora biti podmireno iz obnovljivih izvora energije. nZEB mora ispuniti i kriterij zrakonepropusnosti koji se provjerava Blower Door testom na izvedenoj zgradi. Mora se naglasiti da je za nZEB bitna koordinacija projektanta arhitekture, fizike zgrade, termotehničkih sustava i elektroinstalacija od idejnog energetskog koncepta, preko idejnog do izvedbenog projekta uz provjeru ispravnosti koncepta i preliminarne proračune u svim fazama projektiranja.
Zgradu je potrebno projektirati sa što povoljnijim faktorom oblika i u skladu s bioklimatskim uvjetima, primijeniti optimalne materijale, elemente i toplinsku izolaciju, projektirati detalje s minimalnim toplinskim mostovima i za osiguranje niske zrakopropusnosti, osigurati rješenja za kontrolu insolacije, koristiti prirodno svjetlo, predvidjeti mehaničku ventilaciju s rekuperacijom, predvidjeti primjerene, dostupne i izvedive termotehničke sustave velike učinkovitosti s visokim udjelom obnovljivih izvora energije.
Kod gradnje zgrade provjeru izvedenog stanja (Blower Door i termografiju) potrebno je izvršiti u visokoj fazi dovršenosti zgrade dok su još moguće sanacije bez većih troškova. Iz tog razloga potrebno je predvidjeti troškove ispitivanja i eventualne dorade rješenja kao i propisati odgovornost za propuste. Za postizanje navedenih zahtjeva izuzetno je važna kvalitetna izvedba, a to je moguće postići edukacijom izvođača i nadzornih inženjera svih struka.
Zgrade izvedene po kriterijima nZEB primarno osiguravaju energetski učinkovitije zgrade koje moraju ispuniti zahtjev i u pogledu primjene obnovljivih izvora energije. Ono što je bitno spomenuti je činjenica da su unutarnji prostori takvih zgrada ugodniji za boravak, komforniji i zdraviji za život, rad i boravak.

Zabrinjavajuć nedostatak educirane radne snage u građevinskom sektoru

PRO Gradnja: Sve nove zgrade trebaju biti približno nulte energije od 31. prosinca 2020., a zgrade u kojima su tijela javne vlasti ili koje su u njihovom vlasništvu od lani, odnosno 31. prosinca 2018. Kakva je trenutna situacija u Hrvatskoj? Je li hrvatski građevinski sektor spreman za nZEB gradnju?
Zoran Veršić: Prema Tehničkom propisu o izmjenama i dopunama tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama od 31. prosinca 2019. glavni projekt zgrade koji se prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu sa zahtjevima za zgrade gotovo nulte energije; a nakon 31. prosinca 2017. glavni projekt zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti. To znači da se projekti za javne zgrade već više od godine dana izrađuju po kriterijima i zahtjevima za nZEB zgrade. Dio javnih zgrada koje su projektirane tijekom protekle godine počinje se izvoditi.
Kao i mnogo puta do sada neki dionici u projektiranju i gradnji zatečeni su zahtjevima koje je potrebno postići. Najava izvedbe zgrada po sve većim zahtjevima energetske učinkovitosti započela je 2005. godine kada je u Hrvatskoj donesen Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Od tada počeli su se slijediti propisi i direktive Europske unije na ovom području. U tom proteklom razdoblju puno je učinjeno, ali morali smo brzo, možda i prebrzo, rasti da bi uhvatili korak sa zemljama članicama EU koje puno duže rade na razvoju i uspostavi regulative na ovom području i čije društvo i gospodarstvo mogu pratiti nametnute zahtjeve.
Stalna edukacija, stručno usavršavanje i promocija obaveza je svih koji se bave ovim područjem. Upravo to je jedan od ciljeva Klastera. Pomoći savjetima, preporukama i edukacijom pri projektiranju i gradnji zgrada niske energetske potrošnje, zgrada gotovo nulte energije (nZEB) kao i zgrada po kriterijima zelene i održive gradnje.

PRO Gradnja: nZEB gradnja, osim naprednih materijala, zahtijeva i pravilnu ugradnju istih. Kako to postići budući da građevinskom sektoru nedostaje educirane radne snage?
Zoran Veršić: nZEB zgrade mogu biti izvedene i dosad korištenim građevinskim materijalima uz pravilnu izvedbu i korištenjem visokoučinkovitih alternativnih sustava za grijanje, hlađenje i ventilaciju prostora, sustava za rasvjetu te inteligentnih sustava za kontrolu, regulaciju i mjerenje.
Kao što sam spomenuo, potrebna je stalna edukacija i stručno usavršavanje. Problem postoji u nedostatku kvalificirane radne snage u izvođenju zgrada. Problem nedostatka educirane radne snage u građevinskom sektoru u Hrvatskoj je veliki problem i treba raditi na rješavanju tog problema.
U srpnju 2018. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) odabralo je 25 strukovnih škola za regionalne centre kompetentnosti kojima predstoji osuvremenjivanje. Odabrane škole moći će ulagati u infrastrukturu, kako bi učenici mogli raditi s najboljom opremom te uspostaviti kontakt s poslodavcima, tako da, kada završe školu, budu osposobljeni za buduća radna mjesta ili u nekim slučajevima za nastavak školovanja. Ti centri su iz pet prioritetnih područja: turizam i ugostiteljstvo, strojarstvo, elektrotehnika i računalstvo, zdravstvo i poljoprivreda. Kao što vidite, među prioritetima nema područja graditeljstva! Od tuda kreću problemi.
Zaboravlja se da je graditeljstvo osnovni pokretač mnogih gospodarskih aktivnosti, a već dugo vremena nije prioritet za ulaganje i unapređenje pa ne čudi što gubi na atraktivnosti prilikom odabira zanimanja iz ovog područja.

Obnova zaštićenih zgrada

PRO Gradnja: Zaštićene građevine su uvijek izazov za obnovu. Je li moguće obnavljati zaštićene građevine po nZEB principima?
Zoran Veršić: Prilikom rekonstrukcije postojećih zgrada potrebno je zadovoljiti kriterije ovisno o zahvatu, odnosno radi li se o obnovi ili zamjeni samo pojedinih dijelova ovojnice zgrade, radi li se o dogradnji ili nadogradnji, prenamjeni negrijanih prostora u grijane ili o cjelovitoj obnovi i energetskoj sanaciji zgrade. Energetska obnova zgrada treba se temeljiti na integralnom i cjelovitom pristupu kako bi se postigli očekivani rezultati energetskih ušteda, a istovremeno osuvremenile postojeće zgrade i prilagodile današnjim zahtjevima gradnje te uvjetima i standardu života.
S obzirom na tehničke mogućnosti provedbe različitih mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije za pojedinu kategoriju zgrada, kao i obuhvata paketa mjera, kao troškovno optimalan odabran je model obnove zgrada prema standardu zgrade gotovo nulte potrošnje – nZEB.
Prema Dugoročnoj strategiji za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2020. godine predviđa se pet posto zgrada obnoviti na gotovo nula-energetsku razinu i visokih svojstava energetske učinkovitosti. Do 2030. godine to iznosi 30 posto.
Kod zamjene i modernizacije tehničkog sustava te dogradnje istog primjenjuju se zahtjevi koji se odnose na tehničke sustave ili njihove dijelove koji se ugrađuju u nove zgrade. Kod veće rekonstrukcije postojeće zgrade potrebno je primjenjivati visokoučinkovite alternativne sustave te uvoditi inteligentne mjerne sustave u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo što se dokazuje proračunom i troškovno-optimalnom analizom.
Ako se rekonstruira građevina koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevina koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu, pa tako i zahtjeva toplinske zaštite i uštede energije ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva. Kod ovih zgrada ne odustaje se u potpunosti od primjene mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti već je potrebno pažljivo sagledati mogućnosti implementacije onih mjera koje će sačuvati izvornost građevine i koje neće narušiti njena spomenička svojstva. Postoji već niz realiziranih primjera takvih zgrada. Te zgrade uz izvornu vrijednost dobivaju i dodatnu vrijednost u pogledu kvalitete i ugodnosti boravka u njenim prostorima uz smanjenje troškova za njihovo korištenje.

PRO Gradnja: Mogu li zgrade gotovo nulte energije stati na kraj energetskom siromaštvu?
Zoran Veršić: Više je definicija koje određuju što je to energetsko siromaštvo. Prema jednoj, riječ je o nemogućnosti kućanstva da si priušti adekvatne (osnovne) energetske usluge (grijanje, hlađenje, kuhanje, rasvjeta) s obzirom na svoje prihode. Prema drugoj definiciji, kućanstvo je energetski siromašno ako za podmirenje troškova energije troši više od 10 posto svojih prihoda.
Energetsko siromaštvo je socijalni problem i nije u direktnoj vezi s nZEB zgradama!
Kada bi energetski siromašna kućanstva dobila mogućnost poboljšati energetsku učinkovitost svojih domova njihova izdavanja za podmirenje troškova energije bila bi manja. Iz tog razloga potrebno je napraviti programe financiranja koji će omogućiti energetski siromašnim kućanstvima da poboljšaju energetsku učinkovitost svojih domova i smanje izdavanja za energiju potrebnu za osnovne energetske usluge.

Sufinanciranje nZEB projekata

PRO Gradnja: Koje zemlje prednjače u gradnji po nZEB principima, odnosno koje nam mogu biti uzor?
Zoran Veršić: Zahtjev za zgradama po kriterijima nZEB koji je kod nas u primjeni proizlazi iz EPBD (Energy Performance of Building Directive) koja je važeća za sve zemlje članice EU. Svakoj zemlji članici omogućeno je da definira kriterije za nZEB zgrade u svojoj zemlji ovisno o klimatskim uvjetima, faktorima primarne energije, metodologiji proračuna i tradiciji građenja. To je razlog zbog kojeg postoje razlike u definiciji nZEB zgrada u pojedinim zemljama. Sve zemlje članice EU obavezne su pridržavati se zahtjeva i rokova navedenih u Direktivama. Postoji niz zgrada u Europi koje su izvedene po kriterijima nZEB. Često se u Hrvatskoj vodimo primjerima dobre prakse iz Njemačke, ali i u drugim zemljama EU postoje realizirane zgrade po kriterijima nZEB.

PRO Gradnja: Treba li država sufinancirati nZEB projekte?
Zoran Veršić: Postoji više razina sufinanciranja nZEB. Potrebno je sredstva rasporediti u cijeli lanac aktivnosti koji dovode do konačnog cilja – zgrade gotovo nulte energije. Prvo i osnovno, trebalo bi uložiti sredstva u edukaciju i obuku. Primarno na edukaciju radne snage u građevinskom sektoru koja će biti spremna izvoditi nZEB.
Izvedba novih zgrada po nZEB kriterijima postalo je za javne zgrade obaveza od početka ove godine, a za dvije godine i za sve ostale zgrade. Sufinanciranje kroz direktnu potporu svih novih zgrada kojima će nZEB biti zakonska obaveza zasigurno nije moguće. Trebalo bi razraditi programe financiranja koji bi potakli izgradnju i energetsku sanaciju postojećih zgrada kroz modele povoljnijih kamatnih stopa na kredite za izgradnju ili kupnju nZEB zgrada ili dijelova nekretnine u tim zgradama, odnosno uvesti druge olakšice za ulaganje u izgradnju, kupnju i sanaciju zgrada po zahtjevima nZEB-a (porezna politika, smanjenje PDV-a...).

PRO Gradnja: Treba li postrožiti kriterije za energetsku obnovu? Ima li Klaster već pripremljen prijedlog novih kriterija?
Zoran Veršić: U ovom trenutku važno je da se sredstva određena za sufinanciranje energetske obnove iskoriste na kvalitetne projekte. Problem je što su u velikom broju slučajeva sredstva namijenjena za energetsku sanaciju nedovoljna za sve radove na zgradama koje su često u lošem građevinskom stanju zbog neodržavanja dugi niz godina. Prije primjene mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti potrebno je zgrade sanirati i po pitanju drugih temeljnih zahtjeva (mehanička otpornost i stabilnost...), a tek zatim prionuti na radove čiji će rezultat biti veća energetska učinkovitost. Sredstva namijenjena za energetsku sanaciju zgrada ne mogu se koristiti za druge radove i to predstavlja problem za vlasnike i suvlasnike koji se nadaju da će se svi radovi sufinancirati iz izvora namijenjenih u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti. Problem je što vlasnici i suvlasnici nisu u mogućnosti financirati radove koji nisu u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti.
Jedan od zadataka Klastera je uspostaviti bolju suradnju gospodarstva i institucija te pomoći institucijama pri izradi kriterija za projektiranje i izvedbu zgrada po kriterijima nZEB-a, kao i po kriterijima održive gradnje. Naravno da će pomoć i korist biti obostrana i očekuje se da institucije pomognu gospodarstvenicima u njihovim nastojanjima u podizanju kvalitete izvedbe zgrada i uspostave mjerila ocjene kvalitete izvedenih zgrada, a sve u konačnici na dobrobit korisnika zgrada i ukupne kvalitete izgrađenog fonda zgrada.
Klaster će u dogledno vrijeme ponuditi Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja te Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost suradnju u predlaganju i određivanju novih kriterija za energetski visokoučinkovite i održive zgrade, a sve u svrhu sveukupne dekarbonizacije gospodarstva.