Programsko-organizacijski odbor znanstvenog skupa poziva vas na znanstveni skup pod nazivom 'Dva stoljeća željeznice u svijetu i razvoj željeznice u Hrvatskoj', koji će se održati 1. listopada ove godine u Institutu društvenih znanosti dr. Ivo Pilar u Zagrebu.

Povod skupu je obilježavanje dvjestote godišnjice puštanja u promet prve javne željeznice za putnički i teretni promet između Darlingtona i Stocktona u Engleskoj 1825. godine. Istodobno, tih godina Josip Kajetan Knežić izradio je svoje prve elaborate i prijedloge željezničkog povezivanja Hrvatske, što dodatno daje značaj ovoj obljetnici i otvara prostor za stručnu i znanstvenu raspravu o razvoju željeznica na našim prostorima.

Dva stoljeća razvoja željeznice u svijetu donijela su neizmjerne društvene, gospodarske i političke promjene u prostoru, utječući na cjelokupni razvoj. Željeznica je oblikovala krajobraz, utjecala na urbanizaciju, industrijski razvoj, kretanje ljudi, u konačnici i na kulturni razvoj sredina u kojima se pojavila ostavljajući neizbrisiv trag i revolucionarno promijenivši način života ljudi. U razdoblju pojave prve željeznice područje današnje Republike Hrvatske bio je u sastavu Austro-Ugarske Monarhije čija su glavna središta određivala glavne pravce i smjerove razvoja. Ipak, već od najranijeg razdoblja postojali su planovi za izgradnju željezničke mreže čime se pokazuje da je Hrvatska i tada bila dijelom europskog industrijskog razvoja.

Otvaranjem prve prave prilike, 1860. godine u promet je pušten prvi željeznički pravac, nakon čega je krenula ubrzana izgradnja željezničkih pruga na ovim prostorima. Iako su te prve pruge bile građene u skladu s gospodarskim i političkim interesima Budimpešte i Beča, njihova važnost održala se do danas. Promjene su se počele postupno događati donošenjem Zakona o vicinalnim prugama 1880. i jačanjem uloge ekonomije kao faktora izgradnje novih pruga. Širenje mreže pruga nastavilo se i u 20. stoljeću.

Zapažena graditeljska postignuća i brojna vozila ostavila su neizbrisivi trag kako u razvoju prostora, tako i baštini, ali i u svijesti ljudi. Posebno se pri tome ističu kolodvori, kao čvorišta i mjesta 'susreta', ali i spomenici arhitektonskog naslijeđa.

Organizatori skupa 'Dva stoljeća željeznice u svijetu i razvoj željeznice u Hrvatskoj' su:
- Hrvatski institut za povijest, Zagreb
- Hrvatski željeznički muzej, HŽ Infrastruktura d.o.o.
- Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
- Sveučilište u Zagrebu - Fakultet prometnih znanosti
- Sveučilište u Zagrebu - Prirodoslovno-matematički fakultet.

Teme skupa

Ovim znanstvenim skupom otvorenim za sva polja i područja znanosti cilj je iznijeti i prikazati nove i produbiti postojeće spoznaje o željeznici, njezinoj povijesti, razvoju, značajkama u brojnim sferama ljudskog djelovanja i života općenito, koje je ona na svoj jedinstven način ostvarivala te i dalje ostvaruje. Fokus znanstvenog skupa je uloga željeznice u Hrvatskoj, ali u kontekstu njezina razvoja na globalnoj razini te su poželjni radovi iz regije i šire, koji imaju doticaja s Hrvatskom.

Na ovaj znanstveni skup mogu se prijaviti različite teme poput:
- povijest izgradnje željezničke mreže,
- baština povezana s željeznicom,
- organizacija željezničkog prometa,
- međuodnos željezničkog i drugih vrsta prometa,
- budućnost i perspektive željezničkog prometa,
- utjecaj željeznice na prostorni razvoj,
- utjecaj željeznice na društvo,
- utjecaj željeznice na gospodarski razvoj,
- utjecaj željeznice na kulturu,
- utjecaj globalnog razvoja željeznice na razvoj u Hrvatskoj,
ali i druge bliske teme.

Poziv je upućen znanstvenicima iz područja povijesti, prometnih znanosti, politologije, ekonomije, sociologije, geografije, arhitekture, građevine te drugih srodnih disciplina da se prijave sa svojom temom izlaganja. Prijave sa naslovom teme izlaganja, sažetkom (do 200 riječi), ključnim riječima (do pet ključnih riječi), svim navedenim na hrvatskom i engleskom jeziku te kratkom biografijom (do 150 riječi), uz osobne podatke i informacije o radnom mjestu (afilijaciji) treba poslati na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Obrazac za prijavu nalazi se na linku.

Rok za prijavu sažetaka radova je 25. lipnja 2025. Obavijest o prihvaćenim izlaganjima bit će poslana do 15. srpnja 2025. (Foto: Pixabay)